Iza nas je 17. sezona natjecanja u Regionalnoj ligi, a kad je u pitanju seniorski uzrast. Radnički iz Kragujevca je na završnom turniru u Herceg Novom postao u zadnje tri godine, treći različiti pobjednik lige (nakon Jug AO 2023. i Novog Beograda 2024.). No, sezona regionalnih klupskih nadmetanja nije završila, barem ne kada su u pitanju mlađi dobni uzrasti.
Prošle je nedjelje u Podgorici okončan turnir RVL za igrače do 16 godina. U četvrtak u Šapcu počinje turnir najboljih u RVL za uzrast do 12 godina, a kasnije još slijedi i natjecanje za igrače do 14 godina, u Zagrebu.
Međutim, dok još traju natjecanja podmlatka regionalnih ligaša, možemo podvući crtu pod seniorsko natjecanja u Premier i A1 ligi. Ponajbolja osoba za to je prvi operativac lige odnosno povjerenik za natjecanje RVL, Milivoj Bebić. Osoba koja je izravno uključena u organizaciji natjecanja od pokretanja lige u sezoni 2007./08. pod imenom Jadranska. Neko se vrijeme natjecanje zvalo Triglav liga, a zadnjih sezona Premier liga. I to onaj dio koji čini kvalitativni ‘gornji dom’, budući da liga ima i ‘donji dom’ odnosno A1 ligu.
Najjača liga na svijetu
Neovisno o imenu lige, od svojeg oformljenja RVL se profilirala već u startu kao jedna od najjačih vaterpolskih liga u Europi, što znači i u svijetu. Međutim, upravo je u sezoni 2024./25. ovo natjecanje, konkretnije Premier liga stekla status daleko najkvalitetnije klupske lige na svijetu.
– Potvrdu tog statusa potkrjepljuju i brojke, konkretni podaci – u startu će Milivoj Bebić.
– Iz Premier lige svih 12 klubova je sudjelovalo odnosno nastupalo u europskim kupovima, pa čak i Valis iz Valjeva koji je ove sezone ispao iz Premier lige. No i oni su nastupali u kvalifikacijama Europskog kupa u Budvi. Svih preostalih 11 klubova je nastupalo u natjecateljskoj fazi, bilo Lige prvaka ili Eurokupa. Na koncu, od klubova Premier lige, Novi Beograd se plasirao na Final Four Lige prvaka, dok je Radnički u finalu Eurokupa. Sad da ne spominjemo da je splitski Jadran u četvrtfinalnoj skupini Lige prvaka, da je Mladost došla do polufinala Eurokupa. Ne govorimo ovdje 3-4 ili 5 klubova z jedne lige u Europi, nego o svih 12 ili ako ćemo još oštrije, 11. Pa, to vam je cijela liga! Ozbiljan broj klubova koji su igrali vrlo važnu ulogu. Dakle zaista, taj epitet najjače lige na svijetu nije tek tako, nije izricanje puke forme, već je evidentan podatak.
Povratak ligaškom sustavu
Koliko je ipak silnom uzletu RVL, a posebno u sezoni 2024./25. pogodovao i podatak da se sustav natjecanja vratio klasičnom ligaškom načinu igranja odnosno odustajanju od prijašnjeg načina s po nekoliko turnira, gdje su i javnost, mediji, pa i sami klubovi ponekad izgubili pojam što se i kada igra?
– Sigurno da je to bilo vrlo bitno, iako bi tu dodao da smo se mi na turnirski način opredijelili u onom trenutku pandemije, teškoće prelazaka granice, organizacije natjecanja i da ne nabrajam dalje. Ove sezone, moram priznati da i sami klubovi koji su uistinu imali vrlo velik broj utakmica, zgusnut kalendar natjecanja jer su tu bili i europski kupovi, nastupi reprezentacija i slično, nisu imali otpora prema ovakvom ligaškom sustavu. Podržali su ga. Ligaški sustav daje ipak jednu kvalitetu više, kontinuitet i to je neusporedivo s turnirskim načinom igranja.
U TV prijenosu 50-60 utakmica
Iako se to možda na prvi pogled tako ne čini, medijska zastupljenost Premier i A1 lige je bila zamjetno visoka, posebno na TV.
– Mi smo svaki tjedan, u svakom kolu, imali 2, ponekad i 3 utakmice u TV prijenosu na Arena Sportu. Pored toga smo još imali određeni broj utakmica i na Sportskoj televiziji, te Televiziji Crne Gore. Sve su te utakmice onda bile emitirane i u reprizama, posebno na Arena Sport TV. U brojkama, imali smo između 50 i 60 utakmica u prijenosu, plus onda još reprize, tako da govorimo o 100-200 sati vaterpola na televiziji. Nije zanemariva brojka, medijski i marketinški.
Što bi izdvojili kao bilo problem ili boljku ili nedostatak RVL?
– Tu se Premier i A1 liga ne razliku od svih ostalih vaterpolskih natjecanja, liga i prvenstava po cijelom svijetu. Možemo govoriti recimo o posjećenosti ili želji za većom posjetom na utakmicama. Ne bi širio ovu temu jer nas može odvesti i u raspravu o bazenskoj infrastrukturi, marketingu itd. Mi smo u nekim utakmicama imali ipak odličnu posjećenost. Posebno na razini naše bazenske infrastrukture. Znate, kad kažete da je negdje bio „pun bazen”, to može biti 1.500 ljudi, a negdje 800. To je relativan pojam.
Liga nije skupa
Koliko je ovakva liga klubovima skupa ili financijsko opterećenje, ako ga ima?
– Za Premier ligu, a posebno ne za A1 ligu to nije neki enorman trošak. Recimo, u Premier ligi u kojoj je 12 klubova, trećina utakmica je na bližoj udaljenosti. Primjerice od Zagreba do Rijeke, ili udaljenost crnogorskih klubova do Dubrovnika, pa jednako čak i od Splita do Dubrovnika i da ne nabrajam dalje. Trećina utakmica je na dnevnoj distanci, dok je samo trećina utakmica ili gostovanja za koje je potrebno jedno, iznimno možda dva gostovanja. Za cijelu ligu, a onda još i ovakve kvalitete, to zaista nije puno, nije enorman trošak. S te strane onda možda nije toliko ni nužan generalni sponzor koji bi bio od te manje pomoći klubovima. Za neku veću pomoć, u smislu popularizacije i slično, to da. Iako, to je nešto što vaterpolu i inače nedostaje na europskoj i svjetskoj razini. Nismo mi, nije ova liga po tomu iznimka.
Natjecanje koje rađa zvijezde
Najveća vrijednost lige je nedvojbeno u činjenici koju ne osporava svih ovih godina baš niti jedan trener, iz niti jednog kluba, a to je – kvaliteta, težina utakmica. Bilo da se zove Jadranska ili kao danas Premier, ova liga je bespogovorno omogućila silno velikom broju igrača, pa onda još i mladih igrača, podizanje forme, stjecanje iskustva, ‘kaljenje’ kroz naporne i teške susrete…
– Svrha postojanja svakog kluba je natjecanje, utakmice. Svaki klub teži natjecati se u što boljoj sredini. To smo uspjeli stvoriti kroz ovu ligu koja egzistira već 17 godina. Uz podršku nacionalnih saveza, klubova, medija, svih ljudi koji žele dobro vaterpolu. U ovoj su ligi nastupali, igrali i rasli odreda praktički svi najveći igrači na svijetu. U ovoj ligi su rasli jedan Ivović, Janović, Joković, Bušlje, Obradović pa sve danas do Šulca, malog Gojkovića, Pavlića, Tonkovića, Čubranića. Jedan Novi Beograd je baš ove sezone dosta prilika pružio i nekim mlađim igračima. Pa sjetite se, jedan Pro Recco na vrhuncu moći je tražio igrati o svom trošku ovu ligu. Nema treninga koji može zamijeniti kvalitetnu utakmicu. To ne postoji. Utakmica, jaka liga je najbolji ‘alat’ za rast svakog igrača. Igrači iz ove lige čine reprezentacije i Hrvatske i Srbije i Crne Gore. Samo, ne bi ja samo o Premier ligi. Imali smo prošle sezone A1 ligu, dvije skupine, ukupno 17 klubova i jako, jako velik broj neizvjesnih utakmica. Kako u ligaškom dijelu, tako kasnije u doigravanju, a posebno u borbi za ostanak/ulazak u Premier ligu gdje su se natjecali Zadar 1952, Partizan, Stari Grad i Mornar. Nije bilo rezultata od 20 golova razlike, utakmice su bile zanimljive i siguran sam da će određeni klubovi iz Premier lige uzeti u ljeto nekoliko igrača iz A1 lige.
Suci su bili neprimjetni
Usudili bi se utvrditi kako nešto slično vrijedi i za suce odnosno, cijele ove sezone, ne sjećamo se baš da je bio i jedan bitniji, veći previd, polemika ili afera uvjetovana sudačkim odlukama. Jasno, pogrešaka je sigurno bilo, ali generalno bez utjecanja na rezultat odnosno konačan poredak. U biti, o sucima se uopće nije pričalo i pisalo ove sezone, a to je već pokazatelj da su suci bili neprimjetni, što zapravo znači… vrlo dobri. Ili griješimo?
– Slažem se jer je zamjetno to da mi ove sezone nismo imali nekih, kako se u sportskom žargonu kaže, ‘repova’ s nekim sudačkim odlukama. Naravno da je pogrešaka bilo, nemojmo sad sve idealizirati. Ljudski je griješiti, ali nigdje se nije izašlo iz okvira sportskih procjena. I da, suce se najmanje spominjalo ove sezone. No, zato i velik broj sudaca iz ove lige sudi i međunarodne utakmice. Vjerojatno ih ne bi bilo toliko, ne bi sudili toliko da nisu kvalitetni, a kvaliteta se crpi i iz RVL. Isto možemo primijeniti i na trenere. Nije isto kada imate 2-3 teže utakmice godišnje ili ako praktički svakog vikenda morate držati maksimalnu koncentraciju. Tako se samo i trenerski još više izgrađujete. Sve to skupa je jedan pozitivan koktel.
Liga sljedeće sezone
Pogled na sljedeću sezonu i kako će ona izgledati? Ostaje li i dalje ligaški sustav, A1 liga s istim brojem klubova…?
– Intencija je nastaviti u ovom smjeru i dalje s Premier i A1 ligom. Vidjet ćemo zbog velikog broja međunarodnih natjecanja, hoćemo li imati Premier ligu dvokružno, dakle 12 klubova i 22 kola ili možda jednokružno. Ovo drugo bi značilo 11 kola, nakon toga podjela na prvih 6 i drugih 6, pa bi se onda uzvrati igrali samo unutar te manje skupine od šest momčadi. Makar, nije isključeno 22 kola i ide se u tom smjeru. Što se A1 lige tiče, razmišlja se o jedinstvenoj ligi 8-10 klubova, eventualno s dvokolima, dok bi ostali igrali po prijavi. To bi onda bile moguće čak tri lige, ali polako. To sve treba razmotriti pomno, a osim toga dosta je vezano i uz ekonomsku moć klubova – zaključio je na koncu Milivoj Bebić, povjerenik za natjecanje Regionalne vaterpolske lige.
