Počinje 15. sezona Regionalne vaterpolo lige
Liga s 23 prvaka Europe
Tri države s europskog jugoistoka – Hrvatska, Srbija i Crna Gora – predstavljaju udarnu kvalitativnu silu europskog, a onda i svjetskog vaterpola. Da je tomu tako, dovoljno je pogledati popis osvajača olimpijskih zlata u zadnjih 10 godina (Hrvatska 2012., te Srbija 2016. i 2020.). Ili možda osvajača naslova svjetskog prvaka u ovom stoljeću. Od ukupno 11 SP počev s 2001. do danas, u 6 navrata su zlata odlazila na jugoistok Europe. Još je izraženija ta nadmoć na EP, pa tako od 11 kontinentalnih prvenstava, samo se jednom dogodilo da je neka momčad izvan kruga Hrvatske, Crne Gore i Srbije, osvojila naslov (Mađarska 2020. u Budimpešti).
Jasno, kada se tri takve vaterpolske sile sa svojim klubovima, praktički kompletnim nacionalnim ligama, sjedine u jedinstveno natjecanje, onda nije pretendenciozno govoriti elitnoj ligi. Nećemo ju nazivati najboljom, niti najkvalitetnijom kako ne bi ispalo jeftino samoreklamiranje, ali činjenica je da ovu ligu pomno prate i mediji u Španjolskoj, Italiji, Mađarskoj, Grčkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj odnosno svim vaterpolski relevantnim državama Europe. Kao što je činjenica da je još gotovo pa u samom začetku te lige, u njezinom 4. izdanju, u sezoni 2011./12. želju za sudjelovanjem u njoj iskazao i jedan od najbogatijih klubova na svijetu, najtrofejniji ili klub s najviše naslova prvaka Europe, Pro Recco.
Od faktografskih činjenica s kojima se ova liga može pohvaliti je i podatak da Regionalna vaterpolska liga (RVL) ima nešto čime se ipak ne mogu podičiti ni talijanska Serie A, ni mađarska liga, još manje španjolska i da ne nabrajamo dalje. U ovoj ligi se natječu klubovi s ukupno 23 naslova prvaka Europe! Prednjače dakako zagrebačka Mladost i beogradski Partizan s po 7, zatim dubrovački Jug koji ih ima 4, splitski Jadran 2, te po 1 naslov splitski POŠK, kotorski Primorac i beogradska Crvena zvezda.
No, ne treba ići niti tako daleko. U ovoj ligi se natječe aktualni europski doprvak (Novi Beograd), zatim jedan najredovitijih sudionika završnih turnira Lige prvaka (Jug Adriatic osiguranje). Prošle sezone su još u Ligi prvaka igrali i beogradska Crvena zvezda, te kragujevački Radnički.
Nadalje, ova je liga osim kvalitete i davanje mogućnosti za brži napredak velikom broju mladih igrača, iskazala i dodatnu snagu u jeku pandemije. Naime, za razliku od velikog broja natjecanja u različitim sportovima diljem Europe koje su zbog globalne pošasti ne samo prekinuli, već i otkazali cijelu jednu sezonu (2019./20.), ova je liga iskazala elastičnost, prilagodljivost novonastalim uvjetima. Bila je privremeno tek prekinuta, ali nikad ne i posve ukinuta ili s poništenom sezonom.
Ono što je zamjetno s rezultatskog gledišta je da se posljednje dvije godine težište kvalitete pomaknulo lagano istočnije. Naime, dok je u prvih 12 izdanja lige koja je počela pod imenom Jadranska, te došla do današnjeg imena Premier liga, u čak 9 navrata slavio na kraju neki hrvatski klub (od toga 8 puta uzastopno, od 2013. do 2020.), posljednja dva naslova pobjednika su pripala srpskim klubovima (Radnički i Novi Beograd) kojima su to ujedno bili i prvi uspjesi u ovom natjecanju.
Liga koja je utemeljena u ljeto 2008. sutrašnjim početkom dva turnira Premier lige (6. listopada) u Herceg Novom i Splitu, a dan kasnije i s preostalim turnirima Premier lige u Beogradu i Kragujevcu, kao i turnirima A1 lige u Novom Sadu, Nišu, Korčuli i Zadru, ulazi u svoje 15. izdanje. Ono će se kao i prijašnje godine odigrati turnirskim, a ne klasičnim ligaškim sustavom. Ovakav oblik omogućava određeno pojeftinjenje troškova, manje prelazaka granice, ali sa sportskog stajališta se neće ništa izgubiti.
U Premier ligi će svih 12 klubova odigrati po 11 utakmica ili po jednu sa svakim suparnikom, dok kvartetu najboljih dakako pripada Final Four. Slično vrijedi za A1 ligu gdje će 11 momčadi odigrati po jednu utakmicu sa svakim suparnikom.
Nešto malo više o favoritima, sudionicima ovosezonskog izdanja, pročitajte sutra, u četvrtak, 6. listopada odnosno na dan početka prva dva turnira Premier lige.
—
Dosadašnji pobjednici
2008./09. – Jug Dubrovnik
2009/10. – Jadran Herceg Novi
2010./11. – Jadran Herceg Novi
2011./12. – Pro Recco Genova
2012./13. – Primorje Rijeka
2013./14. – Primorje Rijeka
2014./15. – Primorje Rijeka
2015./16. – Jug Dubrovnik
2016./17. – Jug Dubrovnik
2017./18. – Jug Dubrovnik
2018./19. – Mladost Zagreb
2019./20. – Mladost Zagreb
2020./21. – Radnički Kragujevac
2021./22. – Novi Beograd
—
Klupska uspješnost
4 – Jug Dubrovnik
3 – Primorje Rijeka
2 – Mladost Zagreb i Jadran Herceg Novi
1 – Pro Recco Genova, Radnički Kragujevac i Novi Beograd
—
Nacionalna uspješnost
9 – Hrvatska
2 – Crna Gora
2 – Srbija
1 – Italija
